Kako će se dijete snaći u školi i kako će doživjeti susret s njom ovisi o djetetovom cjelokupnom dotadašnjem razvoju i odgoju.
Spremnost za školu zahtjeva razvijenost određenih fizičkih i psihičkih funkcija na području tjelesnog, spoznajnog, emocionalnog i socijalnog razvoja.
Zanemarivanje razvoja nekog od njih može biti uzrok neuspjeha u školi.
| Kada vaše dijete | Ono uči |
| trči, skače, penje se, vozi se biciklom, preskače konop | usklađivati pokrete tijela stjecati tjelesnu moć i kontrolu (duže će moći obavljati aktivnosti koje zahtjevaju sjedenje) |
| crta ili precrtava drvenim bojicama, olovkom, modelira (plastelin), izrezuje škarama (od jednostavnijih do složenijh oblika), lijepi, slaže puzzle, niže različite plodove ili tjesteninu, gradi kockicama, veže čvorove i mašne, slaže odjeću, izrađuje grafomotoričke zadatke | usavršavati spretnost ruke i prstiju (razvija finu motoriku što je priprema za pisanje) usklađivati pokret s osjetnim podacima koje prima iz okoline (s onim što vidi, čuje, osjeća dodirom-razvoj senzo-motorne koordinacije-priprema za čitanje i pisanje) |
| Kada vaše dijete | Ono uči |
| kroz igru i razonodu u šetnji, dok gledate slikovnice, pospremate stan, dok opažate pojave u prirodi, dok opaža zvukove i prepoznaje radnje po zvuku, a vi ga potičete da namjerno obrati pažnju i detaljno priča o onome što vidno, slušno i ostalim osjetilima opaža i istražuje |
biti radoznalo i znatiželjno (motivacija za učenje), usvajati pojmove, razvijati namjernu pažnju (slova i brojke se razlikuju u detaljima koje treba opaziti) i koncentraciju (uvjet je za dobro opažanje i pamćenje, u školi se očekuje namjerna pažnja do 30 min. i duža) |
| stvara različite konstrukcije od kockica, modelira i crta prema vlastitim zamislima | razvijati opažajno-predodžbeno mišljenje (oko 7. god. počinje razvoj pojmovnog ili logičkog mišljenja) |
| u igri i svakodnevnim aktivnostima slaže, pridružuje (vadi žlice iz pribora za jelo), razvrstava (odjeća za lutke ide u ovu kutiju, kockice u ovu), sparuje (za svakog po jedna olovka), niže (kuglice prema uzorku, slaže slikovnicu jednu na drugu) | tražiti zajednička obilježja predmeta, pojmove jednako, više od, manje od, pojmove koje označuju redoslijed, dužine, oblike (kad su ovi koraci savladani može učiti brojeve po redu, znamenke, povezivati ih s brojevima, usvajati računske operacije) |
| opaža predmete u nekom prostoru(što je ispred, iza, u, desno i sl.) i kreće se u njemu | opažanje prostora i orijentaciju u njemu (trebat će se znati orijentirati u bilježnici) |
| aktivnosti koje obavlja povezuje uz doba dana, pojmove jučer, danas, sutra, dane u tjednu | usvajati pojam vremena(uz vašu pomoć može planirati dnevne aktivnosti) |
| uči pjesmice, zagonetke, prepričava priče (po slikama) | razvijati pamćenje i govorne sposobnosti |
| igra igre s glasovima: rastavljanje riječi na slogove i glasove, pronalazi riječi (koristeći slike i predmete) koje počinju i završavaju istim glasom |
razvijati sposobnost da čuje, zapamti i povezuje glasove od kojih se sastoje riječi (omogućuje mu učenje čitanja), pravilno izgovarati glasove |
| zajedno s vama čita slikovnice (bogate crtežima, s većim slovima, s likovima koji obavljaju neke aktivnosti) i pokazuje riječi koje čitate (sjedi u vašem krilu, čitanja izmjenjujete s razgovorom o slikama, dobre odgovore primjetite, pogrešne ne ističete, ne doživljavate to kao obavezu već igru i zadovoljstvo) | razvijati svoje predčitačke vještine, odnos prema knjizi i čitanju |
| Kada vaše dijete | Ono uči |
| ima dovoljno prilika za igru s djecom |
načine reagiranja i emocije drugih prema njemu, uspostavljati kontakt (stvarati prijateljstva) i rješavati konflikte s djecom (razvijati socijalnu kompetenciju- prihvaćeno dijete je spremnije za učenje) |
| ne kritizirate kada se plaši ili osjeća povrijeđenim | pokazivati emocije što mu olakšava razvoj svijesti o sebi |
| usmjeravate prema prihvatljivim aktivnostima i postavljate jasna ograničenja (s primjerenim objašnjenjima) | prihvatljive oblike ponašanja, kontrolirati izražavanje emocija(razvoj smokontrole omogućuje mu da lakše kontrolira svoje postupke i prihvati pravila ponašanja u školi) |
Ovo je samo dio aktivnosti kojim se dijete priprema za školu ( dio onih koje se provode i u vrtiću). Korištenjem raznih materijala i predmeta u spontanoj igri i svakodnevnim situacijama kada dijete što više uči kroz vlastito konkretno iskustvo (a manje verbalnim podučavanjem-mehaničkim učenjem abecede i brojeva) i s dovoljno prilika za interakciju i komunikaciju s roditeljima, djecom i drugim odraslima. Tada ono razvija svoje sposobnosti, usvaja znanja i vještine. Oni će mu omogućiti lakše savladavanje školskih zadataka (učenje čitanja, pisanja i računanja), samostalno zadovoljavanje nekih svojih potreba, suradnju s drugom djecom.
Najvažniji dio pripreme je onaj koji se odvija u roditeljskom domu. Uloga roditelja je osigurati takve prilike za učenje, ponavljati, vježbati ih (onoliko puta koliko treba dijetetu da bi nešto usvojilo), podržati djetetovu inicijativu za aktivnosti, hrabriti ga da ih do kraja provede. Time dijete razvija svoju samostalnost, samopouzdanje, svijest o sebi i svojoj okolini.
Ako želite više saznati potražite ovu literaturu: