Sport

Desetsatni integrirani sportski program sadrži četiri puta tjedno tjelesno vježbanje u trajanju od 55-60 minuta s prisutna dva kineziologa na satu vježbanja, te odgojiteljem u ulozi asistenta i pomagača. Jedna sportska dvorana te veći hodnik pretvoren u pomoćnu dvoranu omogućavaju podjelu djece na dva vježbovna prostora što osigurava veću sigurnost, slobodu kretanja te veći individualni pristup svakom pojedinom djetetu od strane tri educirane osobe na satu. Kvaliteta ovog programa je u tome što se sportski program nadovezuje (integrira) na redoviti program, što omogućuje veću kreativnost djeteta. Nekoliko puta godišnje Vrtić posjećuju vrhunski sportaši različitih sportova kako bi informirali djecu o svojoj sportskoj karijeri te prezentirali svoje vještine, opremu i odlikovanja.

Djeca svoja naučena znanja prezentiraju roditeljima dva puta u godini kako bi roditelji i ostali članovi njihovih obitelji uvidjeli zadovoljstvo i veselje svakog djeteta prilikom izvođenja raznih motoričkih gibanja. Roditelji su uključeni i u izlete koji se odvijaju tijekom godine, a koji se sastoje od savladavanja različitih sportskih zadataka na raznim lokacijama (planinarenje, kajakarenje itd.).

Realizirani program zahtjeva pomno izabrane i educirane kineziologe koje osigurava Udruga za sport i rekreaciju Sportska Piramida čiji začetnici već sedamnaest godina, u suradnji sa stručno razvojnim centrom DV Vjeverica, obogaćuju tjelesno vježbanje u tom uzrastu. Odabrani kineziolozi prošli su minimalnu edukaciju od petnaest mjeseci što omogućuje visoku kvalitetu rada koja je prepoznata od strane djece i roditelja.

Program, uz tjelesno vježbanje, sadrži i poboljšanu prehranu koja osigurava zadovoljenje svih pojačanih potreba kod djece.

Educirani odgojitelji za rad u desetsatnom integriranom sportskom programu su:

1. TATJANA CVETKO, odgojitelj predškolske djece
2. SUZANA TOPIĆ, odgojitelj predškolske djece
3. LANA BOJČIĆ SANTRAČ, odgojitelj predškolske djece
4. ANTONIA KANTOLIĆ, odgojitelj predškolske djece
5. NIVES VUKADINOVIĆ, odgojitelj predškolske djece
6. DANIJELA BLAŽANIN, odgojitelj predškolske djece

Educirani kineziolog koji sudjeluje u realizaciji programa:

EMIL LORDANIĆ, dipl. kineziolog – supervizor

Kretanje ima razvojno obilježje i višestruko značenje. Svako dijete ima svoje vlastito biološko određenje s kojim dolazi na svijet, a društveni kontekst i kultura osiguravaju mu temeljni okvir za djelovanje (učenje) i razvoj.

Tijekom ljudske evolucije izdvajaju se određeni obrasci koji jamče uspješnu prilagodbu i preživljavanje. Sam fenomen kretanja na širem značaju i vrijednosti dobiva razvojem civilizacije, a učenje i ovladavanje različitim modalitetima kretanja postaje važno: hodanje, trčanje, skakanje, puzanje, provlačenje, penjanje...

Zbog općih razvojnih obilježja rane dobi (plastičnost, adaptibilnost, fleksibilnost), preklopivosti i međusobne povezanosti razvojnih područja (kognitivno, emocionalno, socijalno, motoričko), kao i gore navedenog sklopa činjenica, pristup organiziranom i planskom radu na području kinezioloških aktivnosti s djecom rane dobi mora biti kvalitativno drugačiji nego rad s ostalim dobnim grupama (školska, adolescentska i odrasla dob).

Usmjerene kineziološke aktivnosti namijenjene djeci rane dobi po svojem su pristupu posebne i vrijedne, jer:

1. imaju dobnu i individualnu razvojnu dimenziju (uvažavaju razvojne posebnosti dobne grupe i svakog djeteta ponaosob),
2. usko su povezane s igrom i/ili se izvode kao igra,
3. poticajne su za sva razvojna područja, ne samo za motoričko (postignuća na jednom području olakšavaju, pridonose i koreliraju i s drugima),
4. specifična kineziološka/sportska aktivnost u ranoj dobi nezamjenjivo je iskustvo koje povoljno utječe na cjelovit razvoj do zrele dobi,
5. dovoljno kretanja u ranoj dobi daje dobre temelje za kasnije usmjerene kineziološke i sportske sadržaje,
6. usvojena kultura kretanja u ranoj dobi povoljno utječe na razvoj i dugoročno sprječava pojave najrazličitijih bolesti kod odraslih.

Za osmišljavanje primjerenih motoričkih aktivnosti posebnim se ističe značaj nekih razvojnih obilježja djece rane dobi [1] kao i urođena potreba za kretanjem koju čovjek (dakle, i dijete) zadovoljava, najprije kroz prirodne situacije u obavljanju dnevnih rutina, a onda i kroz posebne kineziološke sadržaje i aktivnosti. Ovaj program svoju potpunu učinkovitost ostvaruje kroz integraciju u redoviti program.

Kineziološka aktivnost može biti viđena i kao sredstvo zadovoljavanja različitih čovjekovih potreba, te je u tom svjetlu moguće vidjeti i specifičnu ulogu sporta i sportskih aktivnosti, odnosno, kroz kineziološke aktivnosti čovjek ostvaruje potrebu za kretanjem, a mjesto koje ono zauzima u ljudskoj socijalizaciji, odgoju i kultiviranju ističu i razvojne teorije, teorije učenja (Piaget, Montessori, Bruner i dr.), kao i suvremena istraživanja.

Promatranjem djece u slobodnoj igri moguće je uočiti da su djeca otvorena za nova znanja i iskustva, znatiželjna, aktivna i socijalno senzibilna. Ove, ali i druge razvojne karakteristika značajno pomažu u strukturiranju programa.

Osnovne sadržaje sportskog usmjeravanja u ranoj dobi možemo promatrati kroz ove grupe aktivnosti:

• Igra
• Osnovna motorika
• Osnovna motorika pojedinih sportova.

IGRA

Igra je temeljni modalitet djetetova učenja o svijetu i samome sebi, posebna zbog brze mogućnosti prelaska iz stvarnog u zamišljeni svijet i time dragocjena jer djetetu pruža iznova prilike za propitivanja iskustava i hipoteza i njihova redefiniranja kroz nove igre. U ovom programu igra je temeljni oblik za daljnje izgrađivanje učenja svih motoričkih znanja. Kroz slobodnu igru djeca najbolje stječu motorička iskustva i izgrađuju nova znanja.

Igre su integrirane u redoviti program ne bi li se djeci olakšalo povezivanje starih s novim znanjima, odnosno poznatih konteksta za učenje s novim iskustvima.

OSNOVNA MOTORIKA:

Prilikom razvoja osnovnih motoričkih sposobnosti treba naglasak staviti na razvoj koordinacije, ravnoteže, brzine, fleksibilnosti, preciznosti, eksplozivne snage i agilnosti. U odgojnom smislu valja se usredotočiti na izgradnju vrijednosti poput prijateljstva, ustrajnosti, borbenosti i tolerancije.

Proces učenja osnovne motorike ostvaruje se kroz prirodne oblike kretanja (hodanje, trčanje, skakanje, okreti, bacanja, hvatanja i gađanja, penjanje, provlačenje i puzanje, guranje i vučenje).

OSNOVNA MOTORIKA POJEDINIH SPORTOVA

Učenje osnovne motorike pojedinih sportova izvodi se iz sljedećih sportova: atletike, nogometa, rukometa, koturaljkanja, košarke tenisa, odbojke, orijentacijskog trčanja, golfa, planinarenja-alpinizma, gimnastike, kuglanja, boćanja, ritmičke gimnastike, aerobika, biciklizma, borilačkih sportova, hokeja.

U želji da promoviraju integrirani športski program u dječjem vrtiću „Vrbik“,stručni tim,odgojitelji i kineziolozi osmislili su Tjedan sporta koji je trajao od 04.04. do 08.04.2011.

Djeca,roditelji i odgajatelji izrađivali su sportske rekvizite, roditelji su se aktivno uključili u prikupljanje sportske opreme, rekvizita i pisanih materijala. Tako je nastao mali muzej sporta.

Osim prikupljanja prethodno navedenih materijala važno je spomenuti da su se roditelji, gosp. Igor Pristovnik - nogometni sudac i gosp. Davor Cerezin - instruktor tenisa, aktivno uključili te djeci prezentirali svoja iskustva, znanja i vještine. Gost sportaš u tjednu sporta bio je nogometni vratar Tomislav Butina. Djeca su imala priliku okušati se u nogometu i tenisu te svladati različite sportske zadatke.

[1] Sindik, J. (2001) Utjecaj nekih popularnih programa tjelesnog vježbanja na promjenu određenih antropoloških obilježja i motoričkih postignuća kod djece predškolske dobi (magistarski rad)