Montessori

Montessori program se provodi u našem vrtiću od 1994. godine. U realizaciji programa sudjelovala je Njemačko-hrvatska akcija „Sunčev sjaj“ iz Münchena, čelu s prof. dr. sc. T. Hellbrügge, putem stipendija za edukacije stručnjaka i donacijom tri kompleta pribora za tri skupine.

Vrtićki program provodi se u tri mješovite odgojne skupine u područnom objektu na Prisavlju, te u jednoj mješovitoj grupi u područnom objektu Poljane.
Jaslički program se provodi u centralnom objektu Vrbik i u područnom objektu Poljane - u svakom objektu se nalazi jedna odgojna skupina.

 

 

Opća načela rada u Montessori programu

 

Montessori program temelji se na pedagoškoj koncepciji koju je početkom 20. stoljeća razvila Maria Montessori na temelju znanstvenog opažanja djece i njihova razvoja.

Njezina je koncepcija u temeljima suvremenih humanističko-razvojnih koncepcija izvanobiteljskog odgoja i obrazovanja predškolske djece.

 

Svrha Montessori programa je omogućiti djetetu da razvije sve svoje sposobnosti i ostvari  cjelovitu, potpunu, slobodnu, neovisnu i odgovornu  ličnost.

 

Ona je razvila posebni, Montessori pribor koji  djetetu omogućuje da stekne znanja i vještine potrebne u svakodnevnom životu  u smislu brige za sebe, brige za druge, brige za okoliš, vještine klasificiranja i sortiranja različitih osjetnih modalitieta, vještine govorenja i pisanja i čitanja, vještinu brojanja i računanja, likovnog i glazbenog i ritmičkog izražavanja te spoznaje o ukupnom svijetu i kulturi.

 

Marija Montessori naglašava učenje putem svih pet osjetila, ne samo slušanjem, gledanjem ili čitanjem. U Montessori gupama djeca uče na svoj način, u skladu sa svojim potrebama, izabirući neku od stotinu ponuđenih aktivnosti. Učenje je uzbudljiv proces otkrivanja, koji vodi koncentraciji, motivaciji, samodisciplini i želji za učenjem.

Montessori pribor ima vrlo važnu ulogu u ovoj metodi i podijeljen je u pet područja rada: pribori za vježbe praktičnog života, pribori za razvoj osjetilnih sposobnosti, pribori za razvijanje matematičkog uma, pribori za razvoj govora, čitanja i pisanja i kozmički odgoj.

 

 

Pribori za vježbe praktičnog života pomažu djetetu u razvoju motorike (grube i fine), socijalnoj prilagodbi, razvoju koordinacije i koncentracije, preciznosti, orijentacije i reda, samostalnosti i neovisnosti, logičnog slijeda neke aktivnosti, kulturnoj prilagodbi, i kao priprema za ostala područja rada.

No, važno je istaknuti da nije najvažnija vještina koju stječu, već unutarnja disciplina koja se pri tome izgrađuje, organiziranost i samostalnost, sposobnost samoprocjene kroz koncentraciju na jedan cjelovit skup precizno izvođenih aktivnosti.

Odgojno-obrazovni cilj ovog područja je utjecati na razvoj samostalnosti, koordinaciju pokreta, finu i grubu motoriku, ustrajnost, koncentraciju, dosljednost i redoslijed izvođenja neke vježbe; što znači da svaku radnju započinjemo po principima Montessori pedagogije s lijeva na desno i odozgo prema dolje (što je ujedno predvježba za pisanje i čitanje). Krajnji cilj ovog područja je razvoj osobnosti djeteta.

 

Pribori za razvoj osjetilnih sposobnosti pomažu djetetu kao predvježbe govora i matematike, omogućavaju djetetu razvijanje inteligencije izoštravanjem osjetila, te shvaćanje apstraktnih pojmova uz pomoć konkretnog. Njihov cilj je odgoj i usavršavanje osjeta vida, sluha, dodira, mirisa, okusa, za toplinu, težinu, oblik i veličinu utvrđeni opipom i osjećajem za boje. Svrha ovog pribora nije bolje funkcioniranje osjeta, već razvoj dječje inteligencije koja ovisi o kategorizaciji i organizaciji osjetilnih utisaka u jedan unutarnji mentalni poredak.

 

Pribori za razvoj govora, čitanja i pisanja pomažu djetetu u usvajanju čitanja i pisanja, te omogućuju upoznavanje pojmova iz biologije, zoologije, geografije, povijesti i kulture.

 

Zadaća odraslih je da stvore potrebne uvjete za razvoj govora (pripremljen pribor za razvoj govora, prostor u kojem djeca borave, razgovaraju s djecom, čitaju i pričaju pripovijetke, stihove, pjesme, zagonetke).

Kada je dijete u potpunosti ovladalo govorom, kada je ovladalo manuelnim (sposonosti ruke – olabavljen ručni zglob, pravilno, pincetno držanje olovke) i psihičkim sposobnostima (sređen duh i logika, bogat rječnik, sposobnost analize i sinteze), postupno ga se uči pisanju. Cjelokupnim razvojem govora i uz pomoć pribora, odnosno neposrednom i posrednom pripremom, djetetu se pomaže da nauči tečno pisati.

 

Pribori za razvijanje matematičkog uma pomažu djetetu da upozna i nauči matematičke pojmove (simbol, količina), osnovne matematičke radnje (zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje) i geometriju.

Dijete se od početka susreće s matematičkim pojmovima u svojoj okolini: u obitelji (koliko voća ima u zdjeli, koliko ljudi sjedi za stolom, ...), u dječjem vrtiću (koliko je djece prisutno u gupi, koliko stolova ima u sobi, u koliko sati idemo u «krug», ...). 

 

Kozmički odgoj - u ovom području rada dijete „uči svojom vlastitom aktivnošću“ i upoznaje svoju okolinu kroz slijedeća područja:

  • geografija – globusi, puzzle- karte, zastave, oblici kopna i vode
  • biologija – botanika (biologijski ormarić), zoologija, antropologija
  • povijest
  • kemija, fizika


 

                                                           


 

Pored pribora, Marija Montessori je zahtijevala da se kod djeteta gradi harmoničan odnos prema svijetu i susreće se s kulturom i prirodom kroz šetnje, izlete, posjete muzejima, obilaske spomenika.

 

Montessori  „kozmički odgoj“  može se  prvenstveno shvatiti kao poticaj da se djetetu,  u svom obilju i raskoši  pokažu prirodni predmeti i kulturni sadržaji. Zato dijete ne treba biti izolirano u krugu “dječje sobe” nego po mogućnosti što više uključeno u društveni život.

Okolina malog djeteta mora biti svijet, svijet koji ga okružuje, sve u njemu.”

 

 

Vjerski odgoj

 

 

Kateheza Dobrog Pastira po načelima Montessori pedagogije obuhvaća sadržaje iz Liturgije i Biblije – Novi Zavjet. Program se odvija u posebnoj prostoriji, tzv. Atriju, a djeca sudjeluju u njemu isključivo uz pristanak roditelja.

 

 

Uloga   odgojitelja

Montessori skupina je pripremljena okolina koja uključuje pribor za rad i aktivnosti koje djeluju poticajno na dječju znatiželju, te ona uče otkrivajući. Također, za kvalitetno odvijanje programa potreban je educiran i pripremljen odgojitelj. Osim spoznaje o psihofizičkim osobinama svakog djeteta, kronološkoj strukturi odgojne skupine (mješovite skupine), Montessori odgojitelj ima spoznaju o priboru za rad, ciljevima i zadacima vježbe, tijeku rada s priborom i kontroli pogrešaka.



 

 


Ispiši stranicu