Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće




Minja Jeić, psihologinja
DV Vrbik, Zagreb
 
Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće

 

Projekt „Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj“ namijenjen je prvenstveno djeci s teškoćama u razvoju i njihovim obiteljima te poboljšanju njihova položaja u društvu, kao i obrazovanju vrtićkih odgojitelja i pomagača. Proveden je u sklopu IPA programa Europske unije za Hrvatsku, a pripada skupini projekata „Integracija skupina u nepovoljnom položaju u redoviti obrazovni sustav“. Projekt je trajao 18 mjeseci: u periodu od 22. kolovoza 2013. do 21. veljače 2015. godine. Nositelj projekta je Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID), dok su partneri na projektu i autori radionica dječji vrtić „Grigor Vitez“ iz Splita, dječji vrtić „Vrbik“ iz Zagreba. Udruga odgajatelja „Krijesnice“ iz Čakovca imala je ulogu supervizora. .

Opći cilj ovog projekta bio je unaprijediti sustav podrške za djecu s teškoćama u razvoju u predškolskom sustavu, što se postiglo kroz ostvarivanje specifičnih ciljeva: unapređenje profesionalnih vještina odgojitelja u radu s djecom, roditeljima i pomagačima, unapređenje profesionalnih kompetencija pomagača, osnaživanje obitelji te senzibilizacija javnosti i širenje ideje o zajedničkom odrastanju sve djece. Provedba je ostvarena kreiranjem te implementacijom edukacijskih modula za odgojitelje i pomagače, stvaranjem mobilnih timova, izdavanjem priručnika za pružanje podrške u ustanovama ranog i predškolskog odgoja pri uključivanju djece s teškoćama u razvoju te završnom konferencijom.

Sve edukacijske module prošli su odgojitelji matičnih vrtića (Zagreb i Split), te implementacijskih vrtića (Zadar i Karlovac). Projekt i edukacijski moduli prezentirani na nekoliko Hrvatskih konferencija, te na međunarodnim konferencijama (Mađarska, Slovenija) i uvijek su rezultirali velikim interesom i pozivima za edukaciju. Vrijednost modula prepoznao je i Grad Zagreb koji je preko HURIDa podržao 6 trodnevnih edukacija za 120 odgojitelja i stručnih timova vrtića Grada Zagreba. Agencija za odgoj i obrazovanje prepoznala je vrijednost projekta , te organizira jednodnevne i dvodnevne stručne skupove za odgojitelje i stručne suradnike na razini nekoliko županija.. Sa senzibilizacijskim radionicama pozivani smo u Stručno - razvojne centre: SRC za provedbu inkluzivnog pristupa uključivanju djece s teškoćama DV Sopot, te SRC za podršku roditeljstvu  i program Rastimo zajedno DV Radost. 

 



 ---------------------------------
 


Petra Popović, mag.rehab.educ.
Dječji vrtić Vrbik, Zagreb
 
Odgojitelj kao podrška djeci s teškoćama u redovnom vrtiću
 
Vrtić kao okolina za provođenje inkluzivne prakse zahtijeva stalna promišljanja, promijene te prilagođavanja tako da bude mjesto koje odgovara svakom djetetu. Velik dio odgovornost za osiguravanje ovih uvjeta leži na odgojno-obrazovnim radnicima, a u najvećem broju su to upravo odgojitelji od kojih se očekuje da imaju pozitivan stav prema inkluzivnom odgoju i obrazovanju, kao i vještine i znanja za prepoznavanje, uvažavanje i poticanje individualnih potreba djece.
 
Jedan od temelja za stvaranje radionica za podršku odgojiteljima u okviru projekta “Podrška uključivanju djece s teškoćama u razvoju u redovne vrtiće u Hrvatskoj” bila je uočena potreba za stručnom podrškom odgojiteljima kako bi stekli znanja i vještine u radu s djecom s teškoćama. Stoga je cilj bio razviti edukacijski modul oblikovan po načelima iskustvenog učenja. Razvijene su dvije vrste radionica; senzibilizacijske radionice važne za stvaranje inkluzivne atmosfere u vrtiću te radionice koje jačaju stručne kompetencije odgojitelja.
 
No osim navedene podrške, odgojiteljima je često potrebna podrška u primjeni stečenih znanja i vještina te u njihovom nadograđivanju. Jedan od modela podrške također je i uvođenje dodatnog odgojitelja kao podrške djetetu s teškoćama. No ovaj oblik podrške također je i izazov za sve sudionike odgojno-obrazovnog proces jer zahtijeva pronalaženje odgovarajućeg modela i načina rada odgojitelja kako bi se maksimalno ostvarili inkluzivni uvjeti rada. Vodeći se činjenicom da je svako dijete individua za sebe i zahtjeva individualizirani  pristup, potrebno je osigurati i model rada odgojitelja koji je unutar svake skupine prilagođen trenutnim potrebama djeteta. 
 
U dječjem vrtiću Vrbik osigurali smo odgojiteljima kontinuiranu podršku kroz redovite mjesečne sastanke na kojima se definiraju navedeni načini i modeli rada, ciljevi za svako pojedino dijete na temelju njihovih razvojnih profila te se kontinuirano dokumentira i prati njihovo ostvarenje. Osim toga, važan dio osnaživanja odgojitelja je i podrška koju odgojitelji pružaju jedni drugima razmjenom osobnih iskustava.
 
Pružajući podršku odgojiteljima mijenjamo kulturu vrtića u cijelosti jer podrška odgojiteljima doprinosi mijenjanju same odgojno-obrazovne prakse i cjeloživotnom učenju svih sudionika procesa.  
 
Ključne riječi: inkluzivna praksa, kompetencije odgojitelja, modeli podrške



 


Ispiši stranicu